- Biblijski sat je ponedjeljkom u 19:45.
- Dječji zbor (od 3 do 7 godina) kreće u subotu 9. veljače. Roditelji neka prijave djecu u župnom uredu. 3312-633.
- Petak, 8. veljače, drugi je petak u mjesecu. Prije večernje Svete mise imamo mogućnost pristupiti sakramentu svete ispovijedi, a nakon mise je klanjanje koje animira zajednica „Vjera i svjetlo“.
- Danas, 3. veljače, slavi se spomendan svetoga Blaža – biskupa i mučenika i Svete Mise slave se redovitim nedjeljnim rasporedom. Nakon završnog misnog blagoslova za vrijeme izlazne pjesme bit će pojedinačni blagoslov grla.
- Župno HODOČAŠĆE U LOURDES 13.—18. Svibnja 2013. 2 polupansiona i 3 puna pansiona. Cijena 2500kn. Pri prijavi je potrebno uplatiti akontaciju od 750 kn. Požurite s prijavama!
- Hodočašće u Krašić 10.2.2013. Uz 53. obljetnicu preminuća bl. Alojzija Stepinca, spomen-misu na Stepinčevo, u nedjelju 10. veljače u 11 sati u crkvi Presvetog Trojstva blaženikove rodne župe u Krašiću, predvodi mons. Juraj Batelja, postulator Stepinčeve kauze. Polazak ujutro u 7:30 ispred crkve, polazak autobusa iz Krašića je u 14:30. Cijena prijevoza je 50 kn. Prijave u župnom uredu.
- Tečaj priprave za brak za sve koji se ove proljeća vjenčaju bit će 04.02.-08.02.2013. u 20h. Prethodna prijava nije potrebna.
- Svjetski dan bolesnika obilježava se svake godine u Katoličkoj Crkvi 11. veljače. Utemeljio ga je papa Ivan Pavao II. 1992. Kao cilj toga Dana naznačena je želja da se društvo senzibilizira za potrebe bolesnika, te da im se osigura bolja zdravstvena skrb. Za datum obilježavanja Svjetskog dana bolesnika izabran je 11. veljače, kad se u Katoličkoj Crkvi slavi spomendan Blažene Djevice Marije Lurdske, budući da je marijansko svetište u Lourdesu, poznato po brojnim čudesnim ozdravljenjima, postalo velikim okupljalištem bolesnika koji se ondje dolaze moliti. Toga dana dovezite svoje bolesne na misu u 19 sati, za vrijeme mise će svi bolesnici imati priliku primiti bolesničko pomazanje.
- Sastanak Župnog Pastoralnog Vijeća je u petak 7.2.2013. u 20:15.
- Tečajevi jezika: Druženje na engleskom srijedom u 19:30. Dovoljno je doći. Njemački za djecu od 1 do 5 razreda. Napredni i početni. Zainteresirani neka se prijave u župnom uredu. Tel: 3312-633 ili voditeljici tečaja Anđi Žarko. Tečaj počinje 9. Veljače i traje do 9. Lipnja. Troškovi tečaja su 50 kn mjesečno. Talijanski za odrasle početni i napredni počinju također 9. veljače ako se skupi 10 polaznika po grupi. Troškovi organizacije tečaja su 100 kn mjesečno. Prijave u župnom uredu.
Međunarodni dan života
Međunarodni dan života obilježava se svake godine prve nedjelje u veljači, a 2013. godine obilježava se 18. puta po redu.
Svako je dijete za roditelje osoba i dar. Prema tome, od prvog trena svog postojanja, to biće zahtijeva u svojoj cjelokupnosti bezuvjetno poštovanje i ljubav koje dugujemo ljudskom biću – čovjeku.
Svakog čovjeka vrednujemo kao osobu i volimo takvoga kakav jest – bez obzira na njegovo fizičko ili mentalno zdravstveno stanje i bez obzira na njegove osobine. Kada je ljubav roditelja glavna pokretačka snaga koja podržava i usmjeruje čitav odgojni napor, tada obogaćuje djecu blagošću i dobrotom, a te se vrednote onda prelijevaju na njihovu okolinu.
Jedno od značajnih otkrića moderne psihijatrijske znanosti jest da ljubav zaštićuje i obnavlja um pa tako i engleski psiholog Vickers navodi da ljubiti predstavlja čovjekovu životnu potrebu. Svaki čovjek mora odabrati put ostvarenja u svojoj čovječnosti ili se odlučuje za život bez smisla i ispunjenja te se tako u svoj ljudskosti degradira. Ljubav je otvaranje, raspoloživost, davanje drugome i za drugoga. Svaki egoizam, kojim se čovjek opredjeljuje za svoje uskogrudne interese, krnji i onesposobljuje čovjeka u najdubljim segmentima njegova bitka.
Kanon Svetog Pisma
Po apostolskoj Predaji Crkva je razaznala, koje spise uključiti u popis Svetih knjiga.[94] Taj zaokruženi popis nazvan je “Kanonom” Svetih pisama. Prema njemu Stari zavjet sadrži 46 knjiga (45, ako se Jeremija i Tužaljke uzmu kao jedinstven spis), a Novi zavjet 27:
Stari zavjet: Knjiga Postanka, Knjiga Izlaska, Levitski zakonik, Knjiga Brojeva, Ponovljeni zakon, Jošua, Suci, Knjiga o Ruti, dvije knjige o Samuelu, dvije knjige o Kraljevima, dvije knjige Ljetopisa, Knjiga Ezrina i Nehemijina, Tobija, Judita, Estera, dvije knjige o Makabejcima, Job, Psalmi, Mudre izreke, Propovjednik, Pjesma nad pjesmama, Knjiga Mudrosti, Knjiga Sirahova, Izaija, Jeremija, Tužaljke, Baruh, Ezekiel, Daniel, Hošea, Joel, Amos, Obadija, Jona, Mihej, Nahum, Habakuk, Sefanija, Hagaj, Zaharija, Malahija.
Novi zavjet: Evanđelja po Mateju, Marku, Luki i Ivanu, Djela apostolska, Poslanice apostola Pavla Rimljanima, prva i druga Korinćanima, Galaćanima, Efežanima, Filipljanima, Kološanima, prva i druga Solunjanima, prva i druga Timoteju, Titu, Filemonu, Poslanica Hebrejima, Jakovljeva poslanica, prva i druga Poslanica Petrova, tri Poslanice Ivanove, Judina poslanica i Otkrivenje Ivanovo.
STARI ZAVJET. Stari je zavjet neodvojiv dio Svetog pisma. Njegove su knjige od Boga nadahnute i neprolazne vrijednosti, jer Stari savez nije nikad bio opozvan.
I doista, “starozavjetni raspoređaj (= ekonomija) bijaše prvenstveno tome usmjeren da pripravi(…) dolazak Krista, sveopćeg spasitelja”. Knjige Starog zavjeta, “makar sadržavale što nesavršeno i privremeno”, ipak svjedoče o čitavom odgojnom postupku Božje spasiteljske ljubavi; “izražavaju živu svijest o Bogu, u njima su pohranjeni uzvišeni nauci o Bogu, spasonosna mudrost o životu čovjekovu i čudesno blago molitava”; u njima se napokon “krije Otajstvo našeg spasenja”.
Kršćani poštuju Stari zavjet kao pravu riječ Božju. Crkva je uvijek odlučno odbacivala namisao da napusti Stari zavjet pod izlikom da ga je Novi prevladao (marcionizam).
NOVI ZAVJET. “Riječ Božja, spasiteljska sila Božja svakome koji vjeruje, prisutna je i na istaknut način iskazuje svoju moć u spisima Novog zavjeta”. Ti nam spisi pružaju konačnu istinu božanske Objave. Njihov je središnji sadržaj Isus Krist, utjelovljeni Sin Božji, njegova djela, njegova nauka, njegova smrt i proslava, a tako i počeci njegove Crkve pod vodstvom Duha Svetoga. Evanđelja su srž čitavog Svetog pisma, “jer su poglavito svjedočanstvo o životu i nauci utjelovljene Riječi, našega Spasitelja”.
Pri oblikovanju Evanđelja mogu se razlikovati tri razdoblja:
Život i učenje Isusovo. Crkva čvrsto drži da četiri evanđelja, “kojima bez sustezanja potvrđuje povijesnost, vjerno predaju ono što je Isus, Sin Božji, dok je živio među ljudima, za njihovo vječno spasenje zaista učinio i učio sve do dana kad je bio uzet”.
Usmena predaja. “Poslije Gospodinova uzašašća, ono što je On rekao i učinio Apostoli su predavali svojim slušateljima s onim punijim razumijevanjem koje su sami – poučeni slavnim događajima Kristovim i svjetlom Duha istine – uživali”.
Pisana evanđelja. “Sveti su pisci napisali četiri Evanđelja tako da su – iz mnoštva onog što je bilo usmeno ili već i pismeno predano – neke stvari probrali, a nešto saželi ili – s obzirom na prilike u Crkvama – razvili. Oni su u tom zadržali oblik navještaja, ali uvijek tako da nam priopće nepatvorenu istinu o Isusu”.
Četveroliko evanđelje zauzima u Crkvi jedinstveno mjesto. Svjedoči to štovanje koje mu iskazuje liturgija i izuzetna privlačna snaga koja je u svim vremenima djelovala na Svece.
“Nema nauke bolje, dragocjenije i sjajnije nego što je tekst evanđelja. Promatrajte i čuvajte [u srcu] što je Krist, naš Gospodin i Učitelj, svojim riječima učio i svojim djelima izvršio.”[102]
“Evanđelje me prije svega zaokuplja za vrijeme molitve; u njemu nalazim sve što je potrebno mojoj siromašnoj duši. U njemu otkrivam uvijek nove spoznaje, skrivena i otajstvena značenja”.[103]
JEDINSTVO STAROG I NOVOG ZAVJETA. Već od apostolskih vremena,[104] pa kasnije stalno u svojoj Predaji, Crkva je jedinstvo božanskog nauma u obadva Zavjeta objašnjavala s pomoću tipologije, po kojoj se u Božjim djelima Staroga zavjeta razabiru “pralikovi” onoga što je Bog u punini vremena izvršio u Osobi svoga utjelovljenog Sina.
Kršćani dakle čitaju Stari zavjet u svjetlu Krista, koji je umro i uskrsnuo. Ovo tipološko čitanje iznosi na vidjelo neiscrpni sadržaj Starog zavjeta. Ipak nas ne smije navesti da zaboravimo kako Stari zavjet zadržava vlastitu vrijednost Objave, što mu je sam naš Gospodin ponovo potvrdio.[105] Zato i Novi zavjet iziskuje da bude čitan u svjetlu Staroga. Prvotna kršćanska kateheza stalno se njime služila.[106] Prema staroj izreci, Novi zavjet se u Staromu skriva, a Stari se u Novom otkriva: “Novum in Vetere latet et in Novo Vetus patet”.[107]
Tipologija izriče dinamizam koji vodi prema dovršenju božanskoga nauma, kada će konačno “Bog biti sve u svemu” (1 Kor 15,28). Na primjer, poziv patrijarha i izlazak iz Egipta ne gube u božanskom nacrtu svoje vlastite vrijednosti zbog činjenice da su, istodobno, u njemu prelazne etape.
Katekizam katoličke Crkve