U srijedu (1.3.) je Pepelnica. Misa s obredom pepeljenja je u 19h. Maslinove grančice od prošle godine možete ostaviti u predvorju crkve, pa ćemo ih spaliti i napraviti pepeo za pepeljenje. Taj dan je zapovjedani post i nemrs (jednom na dan najesti se i ne jesti meso).

Korizma je vrijeme obraćenja i pokore. Obraćenje započinje priznanjem grijeha, iskrenim kajanjem i odlukom da ćemo biti bolji. Stoga će u biti prilika za ispovijed na čistu srijedu od 18h. Inače je prilika za sakrament ispovijedi utorkom, petkom i nedjeljom prije i/ili za vrijeme svetih misa.

• U korizmi će biti pobožnost križnog puta utorkom i petkom u 18:30h, a nedjeljom u 18:15h. Djeca će od časne s. Hele dobivati sličice s motivima Isusove muke, koje će sakupljati. Krizmanici sudjeluju na križnom putu nedjeljom.
• Srednjoškolci u utorak umjesto kateheze idu na fašnik u Samobor. Polazak iz župnog dvorišta u 20h. Tko želi ići neka se do sutra navečer javi p. Vinku ili Gabrijeli Pavišić.
• Mladi 25+ u srijedu nakon mise pepeljenja imaju katehetsko druženje u konobi.
• Potaknuti šarenilom i neurednošću jastučića koje su ljudi donijeli u crkvu da ne sjede na tvrdim klupama, započeli smo s tapeciranjem crkvenih klupa. Radovi će potrajati desetak dana i koštati oko 20.000,00kn. Ministranti će vas na izlazu iz crkve zamoliti za prilog za tapeciranje klupa, a prilog možete donijeti u župni ured ili uplatiti na račun župe: IBAN: HR5223600001101216475.
• Kateheze za mlade i odrasle – Za kršćansku formaciju odraslih, osim sudjelovanja u aktivnostima pojedinih zajednica, u ovoj pastoralnoj godini nudimo Kateheze za mlade i odrasle u organizaciji Neokatekumenske zajednice u trajanju od 7 tjedana. Početak kateheza je u nedjelju 12. veljače 2017. u 20:00. Kateheze se održavaju dva puta tjedno: nedjeljom i srijedom u 20:00.
• U PETAK, 10. ožujka (od 16 do 21h) naša župa zajedno sa župom sv. Petra hodočasti na grob bl. Alojzija Stepinca u zagrebačku katedralu. Cijena prijevoza je 20 kuna, a prijaviti se možete u župni ured svaki radni dan u uredovno vrijeme župnog ureda.
• Župni Caritas traži krevet na kat za jednu obitelj. Ako netko ima krevet za pokloniti neka sa javi p. Vinku 0917388507.
• Ukoliko netko ima još upotrebljiv madrac, neka ga ne baca u smeće nego neka ga donese u župu. Za potrebe noćenja skupina djece i mladih koji dolaze organizirano u našu župu, potrebno nam je još dvadesetak madraca.
• Posjetite župnu web stranicu mka.hr, facebok page, i youtube kanal.
• Onaj tko često pije i ne može izdržati niti 40 dana bez alkohola, neka se priključi grupi AA. Anonimni alkoholičari su zajednica muškaraca i žena koji međusobno izmjenjuju iskustva, snagu i nadu, kako bi mogli riješiti zajednički problem ovisnosti te mogli pomoći i drugima da se oporave od alkoholizma. Susreti su srijedom u 18h u župnoj biblioteci.

MVKO – hodočašće u Karlovac

MVKO – Molitveni vijenac kraljice obitelji nastao je 2000. godine iz potrebe povezivanja obitelji radi molitveno-duhovnog zajedništva i produbljivanja molitvenog života obitelji. Ciljevi: podržavati ljudsko i kršćansko dostojanstvo, povezivati i podupiruati obitelji, redovničke zajednice i svećenici, izgrađivati zdrave obitelji koje će rado prihvaćati smjernice za život i moralni odgoj mladeži…

hodočašće u nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovac u subotu 11.3.2016. Polazak oko 8h. Cijena prijevoza 60kn. Detalji na oglasnoj ploći, prijave u župnom uredu ili kod Lucije 0912223254.

Korizma – vrijeme posta i obraćenja

Na Pepelnicu ili Čistu srijedu, koja ove godine pada 10. veljače, u Katoličkoj crkvi započinje korizma, četrdesetodnevna priprava za Uskrs. Od kraja 11. stoljeća vjernici se na taj dan posipaju pepelom od blagoslovljenih maslinovih ili palminih grančica. Taj pepeo označava ozbiljnost i pokoru čime je obilježeno cijelo korizmeno vrijeme, te nadu u uskrsnuće. Od 5. stoljeća u središtu priprave za Uskrs je post, a budući da nedjeljom nitko ne treba postiti, početak vremena posta pomaknut je u 6. ili 7. stoljeću sa šeste nedjelje prije Uskrsa na srijedu koja je prethodila toj nedjelji.

Pepelnica ili Čista srijeda i Veliki petak jedini su dani u godini kada Crkva propisuje strogi post i nemrs. Post, koji je propisan za Pepelnicu i Veliki petak, znači da se katolici od 18. do 60. godine života (s izuzetkom bolesnika) taj dan smiju samo jednom do sita najesti, što ne isključuje i druge oblike odricanja (gledanje TV, izbjegavanje zabava i sl.). Nemrs, koji je propisan za sve petke u korizmi, znači odricanje od mesa toplokrvnih životinja, a obvezuje sve vjernike koji su navršili 14 godina. Za sve katolike Crkva u korizmenom vremenu propisuje “molitvu, post i dobra djela”. Tko post shvati kao zakon, dovoljno je da izvrši to što Crkva od njega traži. No, sasvim je normalno da će svaki vjernik daleko ozbiljnije shvatiti taj poziv Crkve na post, pokoru i nemrs. Crkva se nada da će svaki vjernik strože postiti, možda ništa ne jesti ili pak o kruhu i vodi proživjeti taj dan. Brojni se kršćani u korizmi odreknu svih 40 dana nečega što im je osobito drago, npr. mesa, alkohola ili cigareta. Neki su se, upravo odričući se u korizmi, uspjeli osloboditi ovisnosti o drogi. Ima onih koji odluče da će u korizmi ranije ustajati i da neće gledati televiziju. Ozbiljni kršćani u korizmi ne slušaju zabavnu glazbu nego klasičnu i ozbiljne govorne programe. Neki si kršćani zadaju osobitu pokoru, odluče osloboditi se nekoga grijeha i pogreške, u svoj život nastoje uvesti neku korisnu naviku. Tijekom korizme pokušaju biti vrijedni u poslu, samozatajni, strpljivi prema svojini ukućanima, šutljivi i vrijedni. Velik broj kršćana odluči da će u korizmi svaki dan desetak minuta čitati Sveto pismo. Brojne su obitelji koje u korizmi odluče da će navečer uvesti obiteljsku molitvu, ili da će svaku večer zajednički u obitelji moliti krunicu. Jedni odluče na početku i na kraju korizme dobro se ispovjediti, i tako u te dane biti osobito čistima. Djeca obično odluče da će se tih dana odreći slatkiša i bombona, da će se odreći nekih igara koje su im smetale da napisu školske zadaće. Ima mladića i djevojaka koji će se u korizmi odreći izvanjskih načina izražavanja svoje ljubavi, poljubaca i zagrljaja, ima bračnih drugova koji odluče da će u korizmi govoriti jedno o drugom samo pozitivno i dobro. Neki odluče svaki dan, ili pak nekoliko puta tjedno, poći na svetu misu. Drugi pak odluče na početku korizme da će svaki dan naći pola sata vremena za molitvu, za razgovor s Bogom, za ozdravlji-vanje svoga duha, za liječenje svoje savjesti, intelekta i srca.

Svi su dakle pozvani da u korizmi nešto posebno naprave, da zaoru neku osobitu brazdu svoga života, i posiju novo sjeme u svoje dane, mjesece i godine. Nad svima, već na Pepelnicu, lebdi Isusova riječ koja zove: »Kraljevstvo Božje je pred vratima, obratite se i vjerujte Radosnoj vijesti«. Zato se i kod posipanja blagoslovljenim pepelom na Pepelnicu kaže onome koga se pepeli: »Sjeti se čovječe da si prah i da ćeš se u prah vratiti«. Ili pak druga rečenica: »Obrati se i vjeruj Radosnoj vijesti«.

Pepelnica je ostala kao spomen na pokoru koju su činili Židovi tijekom svoje povijesti. Veliki sveci i pokornici Starog zavjeta znah’ su se obući u kostrijet od grube konoplje, posuti glavu pepelom, i leći u prah u znak da su sagriješili i da žele popraviti svoj život. Prah označuje da je čovjek bez Boga samo gomila praha koja se raspadne i zauvijek nestane. Tek u Božjoj svemoći i ljubavi taj prah postaje čovjekovo tijelo i duša, i neraspadljiv, besmrtan i vječan. Zato taj prah koji se zove čovjek i koji je smrtan i loman treba neprestano Božju prisutnost i snagu Duha Svetoga da učini čovjeka nepobjedivim i besmrtnim. Vrijeme priprave za Uskrs završava na Veliku subotu, točnije Vazmenim bdjenjem, a 40 dana je izabrano prema novozavjetnom zapisu o Isusovu 40-dnevnom postu u pustinji, no simbolički se uz taj broj vezuje i 40-godišnje putovanje Izraela u obećanu zemlju. Crkva ističe kako korizmeni post ne znači samo odricanje od ukusnih – mesnih i začinjenih – jela, nego ponajprije prekid sa svakodnevnim lošim navikama. Post je ponajmanje sredstvo kozmetičkog karaktera i u njegovu bitnu sastojnicu ubraja se duhovni značaj pokorničkih djela. Korizma koja počinje na Pepelnicu vrijeme je velikih obećanja i nada. Tada bi trebalo napraviti zaokret života. Najprije odreći se grijeha, priznati ih i oprostiti onima koji su te povrijedili. Zatim zamoliti neka Duh Sveti ispuni prostore duše, zamoliti Boga neka osvježi i izliječi dušu, tijelo i duh, a onda početi živjeti pozitivno i vidjeti da je zaista moguće biti sasvim drugačiji čovjek, svet, da je moguće svega se odreći i biti slobodan u srcu, da je moguće prihvatiti život s križevima, mukama, smrću i bolestima, te postati zdrav, vječan i neuništiv. Tko je dobro iskoristio korizmu, taj postaje iskusni kršćanin, vjernik i čovjek. Tako Uskrs na kraju korizme postaje ne samo slavlje Isusova uskrsa i nade u naš, nego također novi početak, proljeće vlastitog života, proljeće zdravlja, humanosti i plemenitosti.

U svojim korizmenim porukama katolički biskupi diljem svijeta pozivaju vjernike da u vrijeme priprave za Uskrs više promišljaju svoju vjeru i pripadnost Kristu, učvrste svoju povezanost sa Crkvom te da se više posvete svojoj obitelji i ljudima oko sebe, posebno onima kojima je na bilo koji način potrebna pomoć. Vjernici su pozvani da novac i druga sredstva koje su prikupili u dane posta i nemrsa daruju za dobrotvorne svrhe namijenjene onima koji su u nevolji, a u Zapadnim zemljama uobičajene su i korizmena prikupljanja za potrebite. Hrvatski naziv korizma dolazi od latinskoga korijena quadragesima, što znači četrdesetdnevnica. (kta)

MISNE NAKANE OD 26.02.2017. DO 05.03.2017.

Čitanje svetog Evanđelja po Mateju

»Nitko ne može služiti dvojici gospodara. Ili će jednoga mrziti, a drugoga ljubiti; ili će uz jednoga prianjati, a drugoga prezirati. Ne možete služiti Bogu i bogatstvu.

Zato vam kažem: Ne budite zabrinuti za život svoj: što ćete jesti, što ćete piti; ni za tijelo svoje: u što ćete se obući. Zar život nije vredniji od jela i tijelo od odijela?

Pogledajte ptice nebeske! Ne siju, ne žanju niti sabiru u žitnice, pa ipak ih hrani vaš nebeski Otac. Zar niste vi vredniji od njih? A tko od vas zabrinutošću može svome stasu dodati jedan lakat? I za odijelo što ste zabrinuti? Promotrite poljske ljiljane kako rastu! Ne muče se niti predu. A kažem vam: ni Salomon se u svoj svojoj slavi ne zaodjenu kao jedan od njih. Pa ako travu poljsku, koja danas jest a sutra se u peć baca, Bog tako odijeva, neće li još više vas, malovjerni?

Nemojte dakle zabrinuto govoriti: ‘Što ćemo jesti?’ ili: ‘Što ćemo piti?’ ili: ‘U što ćemo se obući?’ Ta sve to pogani ištu. Zna Otac vaš nebeski da vam je sve to potrebno. Tražite stoga najprije Kraljevstvo i pravednost njegovu, a sve će vam se ostalo dodati. Ne budite dakle zabrinuti za sutra. Sutra će se samo brinuti za se. Dosta je svakom danu zla njegova.«                                                               Riječ Gospodnja