• Danas je nedjelja župnog caritasa, kada sakupljamo priloge za potrebe siromašnih naše župe.
• Svibanjske pobožnosti su svakog dana u 18:30.
• Župni izlet na Sljeme će biti 4.6. Misa u sljemenskoj kapelici u 12h, nakon mise druženje, roštilj, igre. Pozvani su svi župljani i prijatelji župe. Potrebno se prijaviti u župom uredu da znamo koliko hrane i pića treba pripremiti.

• Prijave za ljetovanje u Splitu za Srednjoškolce i Krizmanike (16. do 24. srpnja 2016.) traju do 25. Svibnja. Prijaviti se mogu aktivni srednjoškolci i krizmanici. Troškovi ljetovanja 600 kn – all inclusive (putovanje, smještaj, hrana i piće).
• Svi oni koji već čitaju na liturgijskim slavljima i svi oni koji se žele uključiti u službu čitača neka dođu na formacijski susret na kojem će govoriti Rene Medvešek 18.5. u 20h. Svi zainteresirani za službu čitača neka se najave u župni ured ili p. Vinku.
• Prošli tjedan postavljeni su novi tepisi na glavnom oltaru. Hvala obitelji jednog krizmanika koja je inicirala zamjenu dotrajalog tepiha i sudjelovala u troškovima s 2000kn.
• U subotu, 21. svibnja, na „Tomislavcu“, a potom i na glavnom zagrebačkom trgu, uz bogat i zanimljiv program održat će se Prvi nacionalni Hod za život (građanski hod) u organizaciji udruge Život biraj. „Hodom za život podsjetit ćemo se da je svaki ljudski život jedinstven i nezamjenjiv te da od začeća do prirodne smrti ima neotuđivo dostojanstvo.“ Hod za život je miroljubiv hod građana, a 2016. godine održava se pod geslom „Za život, obitelj i Hrvatsku“.
• MVKO organizira Jubilejsko hodočašće u Mariju Bistricu 21.5. polazak iz Zaprešića ujutro oko 8h (točno vrijeme će se znati uskoro). Povratak oko 19h. Cijena karte 50kn. prijave u župnom uredu.

Čitanje svetog Evanđelja po Ivanu

U ono vrijeme: Reče Isus sv

ojim učenicima:

»Ako me ljubite, zapovijedi ćete moje čuvati. I ja ću moliti Oca i on će vam dati drugoga Branitelja da bude s vama zauvijek. Ako me tko ljubi, čuvat će moju riječ pa će i Otac moj ljubiti njega i k njemu ćemo doći i kod njega se nastaniti. Tko mene ne ljubi, riječi mojih ne čuva. A riječ koju slušate nije moja, nego Oca koji me posla.

To sam vam govorio dok sam boravio s vama. Branitelj – Duh Sveti, koga će Otac poslati u moje ime, poučavat će vas o svemu i dozivati vam u pamet sve što vam ja rekoh.« Riječ Gospodnja

Što je plod Svetoga Duha?

U Galaćanima 5,22-23 čitamo: „Naprotiv, plod su Duha: ljubav, radost, mir, strpljivost, blagost, dobrota, vjernost, krotkost, uzdržljivost.“ Plod Svetoga Duha posljedica je prisutnosti Svetoga Duha u kršćaninovu životu. Biblija je jasna da Svetoga Duha prima svaki vjernik onoga trenutka kada povjeruje u Isusa Krista (Rimljanima 8,9; 1. Korinćanima 12,13; Efežanima 1,13-14). Jedan od prvenstvenih razloga zašto Sveti Duh dolazi u kršćaninov život jest taj da ga promijeni. Posao Svetoga Duha jest oblikovati nas prema Kristovoj slici, čineći nas sličnijima Njemu.

Plod Svetoga Duha stoji u izravnom kontrastu prema djelima grješne naravi u Galaćanima 5,19-21: „Poznata su djela tijela. To su: bludnost, nečistoća, raspuštenost, idolopoklonstvo, vračanje, neprijateljstva, svađa, ljubomornost, srdžba, sebičnosti, razdori, strančarenja, zavisti, pijanke, razuzdane gozbe i ovima slična, na koja vas unaprijed upozoravam, kako sam i prije upozorio: oni koji čine takva djela neće baštiniti kraljevstva Božjega.“ Ovaj odlomak opisuje sve ljude, u različitoj mjeri, dok još ne poznaju Krista i dok se još ne nalaze pod utjecajem Svetoga Duha. Naše grješno tijelo proizvodi određene vrste ploda koji odražavaju našu narav, a Sveti Duh proizvodi one vrste ploda koji odražavaju Njegovu narav.

Kršćanski život je borba grješnoga tijela protiv nove naravi koju nam je Krist dao (2. Korinćanima 5,17). Kao pala ljudska bića, još uvijek smo zarobljeni u tijelu koje priželjkuje grješne stvari (Rimljanima 7,14-25). Kao kršćani, imamo Svetoga Duha koji proizvodi svoj plod u nama, te posjedujemo silu Svetoga Duha koja nam je dostupna da pobijedimo djela grješne naravi (2. Korinćanima 5,17; Filipljanima 4,13). Kršćanin nikada neće biti u potpunosti pobjedonosan u stalnom pokazivanju ploda Svetoga Duha. Međutim, jedan od glavnih ciljeva kršćanskoga života jest progresivno dopuštati Svetom Duhu da proizvodi sve više i više ploda u našem životu – te dopuštati Svetom Duhu da pobjeđuje suprotstavljene grješne želje. Plod Duha jest ono što Bog želi da naši životi pokazuju, a uz pomoć Svetoga Duha, to je moguće!

Vjeronauk: Sveta Misa

Sveta Misa jedna je od najuzvišenijih tajni kršćanske vjere. Ona je vrhunac prema kojemu teži sav život kršćana, ali također i središte i izvor duhovne jakosti za članove Crkve. Tijekom ove godine tumačit ćemo u Glasniku pojedine dijelove misnog slavlja, kako bi ih vjernici bolje upoznali i s većom korišću sudjelovali na sv. Misi.

Odmah na početku navest ćemo tekst iz Crkvenog dokumenta: “Uputa o štovanju euharistijskog otajstva”, izdatog u Rimu 1967. U toj uputi čitamo između ostalog i ovo: “Misa ili večera Gospodnja ujedno je i nerazdvojivo: žrtva po kojoj Žrtva križa biva trajnom; spomen-čin smrti i uskrsnuća Gospodina koji je rekao: ‘Ovo činite meni na uspomenu’ (Lk 22,19); sveta gozba na kojoj zajedničkim blagovanjem tijela i krvi Gospodnje Božji narod biva dionikom dobara pashalne žrtve, obnavlja novi savez što ga je Bog jednom zauvijek utanačio s ljudima u Kristovoj krvi, te u vjeri i nadi predskazuje i pretječe eshatološku gozbu u Kraljevstvu Očevu, naviještajući smrt Gospodnju ‘dok on ne dođe’”.

ŽRTVA

Žrtva je čin kojim se odričemo nekog zemaljskog dobra i prinosimo ga Bogu u želji da time Boga častimo. Još je dublje ono značenje žrtve koje proizlazi iz činjenice da su ljudi svjesni svojih grijeha, kao uvrede nanesene Bogu, pa mu žele dati naknadu i zadovoljštinu. Čovjek želi u žrtvi zapravo samoga sebe prikazati Bogu. Žrtva je samo zamjena. Zato sv. Augustin kaže: “Svrha je žrtve da nas sjedini s Bogom!”

Isus Krist preuzeo je na sebe grijehe svih ljudi, u nakani da samog sebe prinese za njih kao žrtvu naknade i zadovoljštine, i to na krvav način – na križu! Izvršivši to djelo, postao je otkupiteljska žrtva, naš Otkupitelj ili Spasitelj.

Onu krvnu žrtvu s Kalvarije Isus je unaprijed ostvario na posljednjoj večeri – na nekrvan način, govoreći nad kruhom: “Ovo je tijelo moje koje se za vas predaje”, a nad vinom: “Ovo je krv moja koja se za vas prolijeva”, dodajući nad oboma kao jednim činom: “Ovo činite meni na spomen !” Tako je učinio mogućim da se njegova žrtva s Kalvarije obnavlja i posadašnjuje na nekrvan način, a to je sv. Misa.

U misnom slavlju sakramentalno, to jest pod vidljivim znakom, nastavlja se i na nas primjenjuje cijelo Kristovo otkupiteljsko djelo: muka, smrt i uskrsnuće. Ne mogu se, naime, Gospodinova muka i smrt odijeliti od njegova uskrsnuća. Krist, prisutan u Euharistiji, uskrsli je Gospodin, pa stoga i mi u tom sakramentu primamo zalog vlastitog uskrsnuća.

Vrijeme je da istaknemo još jedno otajstvo, ono koje se zbiva u sakramentu krsta, po kojem se mi pritjelovljujemo Kristu udioništvujući u njegovoj smrti i uskrsnuću, tako da postajemo otajstveno JEDNO s njim, on glava a mi tijelo. I budući da smo JEDNO s njim, on je na križu u sebi sve nas prikazao svome Ocu, pa se i u Misi suprikazujemo s njim, ali ne tako da bi naša žrtva bila nešto bez njegove, da bi se dala odijeliti, a da ipak sačuva pravi smisao. To ne! Niti naše sužrtvovanje čini Gospodinovu žrtvu vrednijom. Gospodin je samo htio da i mi surađujemo u svome spasenju. Zato nas je pritjelovio samome sebi, da naše žrtvovanje ne bude prinošenje tuđeg, nego naše vlastito. Stoga i mi u tom sakramentu primamo zalog vlastitog uskrsnuća. Gospodin je rekao: “Zaista, zaista vam kažem: ako ne jedete tijela Sina Čovječjega i ne pijete krvi njegove, nećete imati života u sebi. Tko jede moje tijelo i pije moju krv, ima život vječni i ja ću ga uskrisiti na posljednji dan” (Iv 6, 53–54). Značajno je da se na času smrti vjernicima dijeli uz bolesničko pomazanje i sv. Pričest kao poputbina. Kršćani je primaju kao sakrament vječnog života. Što je, naime, suumrlo s Kristom, to i suživi s Kristom.

MISNE NAKANE OD 15.05.2016. DO 22.05.2016.

ŽENIDBENI NAVJEŠTAJ: BOJAN ŠAVRLJUGA I RENATA ZAJEC

                                            DAVOR DUJIĆ I MIRTA POPOVIĆ

                                            HRVOJE MIHIĆ I MARINA MEŠTROVIĆ

                                                 DANIJEL HEDRICH I

                                            MIRJANA HEDRICH r. MATIJEVIĆ

KRŠTENA: SOFIA MILJAN